Četvrta kemoterapija.

Ponedeljak. Došao je taj ponedeljak, vrijeme je za posljednju glavnu terapiju. Ili kako se ona zove AC terapija ( crvena terapija ) vjerujte veoma su jake ( agresivne ). Procedura je kao svakog ponedeljka :

  • Tetak dolazi po mene
  • Javljanje na onkologiju
  • Prozivanje mog imena

Ulazim u ordinaciju, ide priča kako sam prošla ove tri sedmice. Sve opisujem, govorim i dalje nemam povraćanja. Sad ide glavni dio meni ustvari najbitniji, da li se govno smanjilo. Skidam se ja, dira ga i govori sad je oko 1 cm. Smanjio se još, sve je manji i manji. Znate šta to znači za mene, terapije su sve više i više značajne. Govori itekako se vidi regresija.

Sad ide sljedeća procedura :

  • Moram da primim ovu 4 AC terapiju
  • Da uradim ultrazvuk za 15 dana
  • Da od januara mjeseca prelazim na novu terapiju ( taxole )
  • Prije terapije mi slijedi 14 inekcija koje moram da primim ( premedikacija ) da ne bih alergiju dobila
  • Obavezno vađenje krvi

I da nema ga u limfnom čvvoru što je najbitnije. Ulazim u sobu, biram svoj krevet kao i svaki put. Počinje priča sa tehničarima oko Nove godine jer se ona bliži i ubija se nekako vrijeme primanja terapije. Uvijek me pitaju kako ide stanje, vide i oni da ide na bolje i sretni su zbog toga. Završavam sa terapijom, tetak dolazi po mene. Dolazim kući, sve me čeka – nena sa hranom i njen osmijeh na licu. Jedem, pravac krevet.

Sad slijede ona ružna dva – tri dana. Dolazi utorak, idem doktorici svojoj trebaju mi uputnice sad sve. Isto tako to mi je prilika da prošetam da nisam kući. Obavim sve što dolazim kući, znam da ću biti slaba. Krevet, televizor i ja. Šta mi trenutno vište treba? Dolazi srijeda, nju sam preležala u krevetu ne znam nekako srijeda mi najteže padne. Koliko god se trudiš, ne vrijedi obori te terapija i krevet je tvoj. Dolazi četvrtak, meni nekako najdraži dan jer znam dolazim sebi i ustajem iz kreveta. Znam mamurluk me fata, ali izdržat ćemo. Taj dan sam provela sa rodicom u tražnji za haljinom za Novu godinu. Ali ništa nisam našla žensko kao žensko.

Dolazi sljedeća sedmica vraćam se na posao, trudiš se i onda te samo poklopi gripa. Znate kako meni to teško padne, bila je srijeda sjećam se. Uhvatila me je gripa, kontam izdrži dan na poslu koliko možeš. Već oko 5 se osjećam slabo baš. Odlazim sa posla svojoj doktorici, govorim imam temperaturu. Počinjem da plačem, znate kako je teško koristite sve i trudite se i opet se razbolite. Ali to je moj imunitet sad loš i nikakav koliko god ga hranila. Odmah me šalje da vadim leukocite. Gotovi su. Srećom dobri su, samo me prehlada uhvatila i šalje me kući. Govori ukoliko ne skineš temperaturu, ideš na onkologiju. Znate kako za nas onkološke pacijente, temperatura je pad imuniteta još više. Govori sad 3-4 dana ne izlazi iz kuće, ti moraš posebno da se paziš.

Dolazi ponedeljak, taj dan za kontrolni ultrazvuk. Idem sa tetkom u Dom Zdravlja, dolazimo rano ujutru odmah. Naravno ja nisam mogla da spavam, dolazim i govorimo šta trebam. Doktor je druga smjena. Znači sad treba čekati do druge smjene, ne zna ona šta to meni znači. Došla sam kući prevrnula sam naopačke samo da ubijem to vrijeme. Spremam se, i meni je samo scena u glavi prošli ultrazvuk. Postane vas strah ići doktoru. Dolazim ja, čekam opet tu sve starije žene. Proziva moje ime, ulazim unutra. Upoznajem se sa doktorom, pita me jesi li 72′ ili 92′ godište? Ja govorim : ” To drugo, 92 ‘ ”. I ide ono glavno pitanje ” Otkud tebi u ovim godinama ” ? Kontam se i ja, ali odgovora nema. Govori ajd skidaj se lagano, pa da vidimo šta se dešava tu. Dolazim ja na krevet, legla sam. Prvo ide lijeva dojka, dugo je gledao i znate šta NEMA NIŠTA U LIJEVOJ, znate šta još nema ni u LIMFNOM ČVORU. Ima samo 1 cm u desnoj dojci. Samo 1 cm. Ali pusti ti to sve u LIMFNOM ČVORU NEMA. Ja tebe gazim, ne ti mene. Meni su suze počele, jer ne znate kakav je osjećaj kad saznate da se smanjuje sve više i više. Tada mi savjetuje da ne nosim grudnjak, vjerujte poslušala sam ga ( svima savjetujem potkošulje sa korpama ) nešto najbolje, neka sise dišu.

Sad ide mali odmor za moj organizam, lagano se spremam za taxole. Do tada mali odmor i predah. Završili smo sa jakim terapijama, ponosna sam na sebe. Sad idemo na nove terapije, nove pobjede i gaženju govneta.

#supergirl

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s